Puno svega...


Deprecated: Non-static method JApplicationSite::getMenu() should not be called statically, assuming $this from incompatible context in /home/jeromelecunff/public_html/templates/gk_magazine/lib/framework/helper.layout.php on line 152

Deprecated: Non-static method JApplicationCms::getMenu() should not be called statically, assuming $this from incompatible context in /home/jeromelecunff/public_html/libraries/cms/application/site.php on line 272

Deprecated: Non-static method JApplicationSite::getMenu() should not be called statically, assuming $this from incompatible context in /home/jeromelecunff/public_html/templates/gk_magazine/lib/framework/helper.layout.php on line 152

Deprecated: Non-static method JApplicationCms::getMenu() should not be called statically, assuming $this from incompatible context in /home/jeromelecunff/public_html/libraries/cms/application/site.php on line 272

Internet prevođenje

Internet prevođenje photo: www.sxc.hu

Ponos mnogih prevoditelja su često rječnici koje krase njihove police, različitih oblika i debljina, ima tu nekih rijetkih, poznatih, boljih i ne tako dobrih specijaliziranih…Dolaskom Interneta mnogo se toga promijenilo, iako se neki prevoditelji starog kova kunu jedino u papirnate rječnike koje su uredili poznati prevoditelji činjenica je da se sve više okrećemo računalima i Internetu u potrazi za onim pojmovima i izrazima koje ne možemo odgonetnut, kad želimo neku ljepšu riječ ili nam je riječ iritantno na vrhu jezika.

Najprije su se pojavili rječnici koje ste mogli kupit za računala, razlika u odnosu na papirnate bila je očigledna po pitanju efikasnosti. Više nije bilo abecednog listanja, dovoljno je bilo upisati pojam u pretragu i imali ste prijevod, različite rodove i množinu u nekoliko sekundi. Jednojezični rječnici dostupni su za veliki broj stranih jezika i jedan od primarnih alata za sve prevoditelje, međutim kod dvojezičnih rječnika, u slučaju hrvatskog jezika, morali smo zadržati knjižurine. Osim toga software-ski rječnici često su vrlo skupi i opet u slučaju hrvatskog jezika često vrlo loši. Poplava Internet prevoditeljskih alata stvorila je gomilu smiješnih prijevoda koje danas samo zovemo „google translate“ prijevodima, međutim istovremeno je uvelike olakšala posao prevođenja u smislu dostupnih izvora. Naime načina na koji si možemo pomoći u prijevodu ima više nego ikad pa sam odlučio pokazati nekolicinu:

1. Google Translate – nezaobilazni i sveprisutni, izvor najsmješnijih natpisa, restoranskih menija u nekim slučajevima nažalost i dokumenata. Google Translate nikako ne može zamijeniti prevoditelja, koliko god to neki uporno mislili. Servis funkcionira tako da iz baze gomile prevedenih dokumenata koje ima u bazi pokušava prepoznati neke uzorke i ponuditi nešto što je negdje netko preveo. Problem tog pristupa je u tome što je čisto statistički pa će vam ponuditi prijevod koji je po njemu najizgledniji, tj. prijevod koji je za neki prepoznati uzorak ili pojam najčešće u njegovoj bazi korišten. Zbog toga „mesna plata“ u meniju našeg ugostitelja postaje „meat salary“ a natpise koje sam susretao po Aziji na francuskom neću ni spomenuti. Međutim uz sve svoje mane može biti i koristan, najčešće neće pomoći kada vam je potrebna neka teško dokučiva riječ, ali možete igrati upravo na njegov način rada. S obzirom da koristi baze prijevoda često će dati uobičajene ili službene forme početka rečenica, pristojnih formi, dobrih formulacija sa veznicima i slično. U prozoru prevedenog teksta moguće je kliknuti na dijelove rečenica i vidjeti što može ponuditi kao alternativu. Bitno je samo ne koristiti ništa od onog u što niste potpuno sigurni, najbolje je obično potražiti ono što je ponudio negdje drugdje. Sve u svemu Google Translate je toliko neupotrebljiv koliko i koristan alat, naravno bolje radi u nekim kombinacijama jezika (čisto zbog veličine baze) ali će u bilo kojoj kombinaciji jezika uglavnom dati krivi prijevod teksta, sa tim više grešaka što je tekst uže specijaliziran.

2. Google – tražilica postoji puno duže od servisa za strojno prevođenje. Kada rječnici zakažu često je zgodno jednostavno potražiti riječ koja treba, a to možemo na dva načina. Upisati riječ na polaznom jeziku i na dnu stranice google-a odabrati Advanced search i jednostavno pod language odabrati ciljani jezik. Na taj način možete pronaći riječ prvog jezika na nekoj stranici koja je na ciljanom jeziku, nečiji prijevod, nekakav putopis, nečiji vokabular itd. Drugi način je upisati riječ i naziv jezika (npr xxx english, xxx engleski, xx francais itd) da dobijete slične rezultate, ne uvijek iste kao po prvoj metodi. Čini se vrlo jednostavnim i pomalo nepouzdanim ali vrlo često se može pokazati vrlo korisnim. Danas ima gomilu putopisnih, prevoditeljskih i drugih blogova, nepoznatih rječnika i ostalih opskurnih stranica koje na drugi način ne biste našli a osim toga brzo možete naletjeti na nečiji prijevod koji će vam pružati barem toliko utjehe da je netko već koristio nekakav prijevod ili jednostavno riječ nije niti preveo već samo ostavio kao takvu.

3. Wikipedia – neprofitna enciklopedija od 2001. do danas narasla je do ogromnih razmjera, često nauštrb kvalitete što je pokazala nedavna kontroverza oko hrvatske inačice kao i mnogobrojni primjeri namjernog ili neukog dodavanja netočnog sadržaja. Međutim wikipedia je zbog raširenosti među jezicima, u 8. mjesecu 2012. bilo ih je 285, moćan prevoditeljski alat. Dovoljno je na jednom jeziku potražiti definiciju jedne riječi, pojma koji nam treba i vidjeti dali taj pojam postoji i na jeziku na koji taj pojam trebamo prevesti jednostavnim odabirom jezika u lijevom izborniku. To je metoda koju vjerujem mnogi koriste jer je vrlo intuitivna, unutar članaka pojmovima otvaramo definicije internim linkovima (poveznicama) pa opet možemo mijenjati jezike. Prednost wikipedie kod prevođenja je što ćete često dobiti definiciju (tj. članak ako ga je netko napisao) što možda nećete naći u jednojezičnom rječniku primjerice. Pomoću članka nebitno koliko je točan možete si dodatno pojasniti pojam ili na vrijeme shvatiti ako ste dobili krivi prijevod.

4. Web rječnici – kada se radi o hrvatskom jeziku, teško je pronaći dobre rječnike pojmova. Vrlo dobar besplatni rječnik za engleski, već je jako dugo prisutan na web-u je Taktika Nova (www.taktikanova.hr/eh/). Drugi jezici se plaćaju, ali ako prate kvalitetu engleskog, vjerujem da se isplate. Druga je mogućnost jednostavno koristiti više rječnika. Jedan od jako dobrih, koji nažalost ne uključuju hrvatski je http://www.wordreference.com/, osim uobičajenog rječnika pojmova, ujedno ponudi i izraze koji uključuju traženi pojam te ima aktivni forum. Kombinacija dvaju rječnika često je vrlo korisna jer tražeći prvo prijevod hrvatskog pojma na engleski dobijete nekoliko prijevoda, pa možete koristiti u traženju konačnog pojma onu nijansu na engleskom koja vam se čini najpogodnijom. Isto tako i u suprotnom smjeru, to je često korisna mogućnost, ako ništa daje mogućnost lakšeg pronalaska nekoliko mogućih prijevoda u oba smjera. Online rječnika pojmova naravno ima gomilu, http://www.eudict.com, http://en.glosbe.com/, http://www.e-rjecnik.net/, http://www.prevedi.net/ itd. i svi oni najčešće nude prijevod u velikom broju kombinacija jezika i još češće koriste iste baze pojmova. Mogu se pokazati korisnim ali osim u kombinaciji sa engleskim neće se pokazati sami po sebi, većom pomoći od klasičnih papirnatih rječnika.

5. Linguee – kontekstualni rječnici zapravo su ono što se događa iza Google Translate-a, samo što ovaj put možete pogledati ispod „haube“. Linguee ne podržava hrvatski jezik, ali tome možemo lako doskočiti. Ono što Linguee nudi nije prijevod pojma, nego traži prevedeni tekst u kojem se nalazi pojam kojeg ste upisali i pokazuje dio teksta sa traženim pojmom u oba jezika. Za razliku od Google-a koji sam bira najpogodniji tekst, ovdje to možete sami, ako i kada prepoznate kontekst pojma. Stranica se može pokazati izuzetno korisnom jer tekstovi obuhvaćaju kako pravne dokumente, tako i razno razne novinarske članke, uputstva za korištenje itd.

6. MVPE – možda se ne čini uvijek tako na prvi pogled ali Ministarstvo vanjskih i europskih poslova može biti od velike pomoći za prevoditelje. Na web stranici ministarstva, u desnom izborniku pod „PRIJEVODI“ pronaći ćete dosadašnje prijevode propisa sa i na hrvatski te ćete pronaći i dosad objavljene priručnike. Ako vam to nije dovoljno pod „EU ZA GRAĐANE“ imate sve dosad objavljene publikacije u vezi proširenja, pa i vodiče za pravnike i slično. Vodič za objavljivanje zakonodavstva u povodu proširenja i Priručnik za prevođenje pravnih akata Europske unije nezaobilazni su dokumenti prilikom prevođenja bilo kakvog pravnog dokumenta.
Institucije su općenito bogati izvor prijevoda posebno kada se radi o službenim i pravnim pojmovima i formama. Ministarstva i agencije pokrivaju sva područja djelovanja u svim zemljama. U velikom broju slučajeva stranice su višejezične, hrvatskog neće biti ali engleski za one koji koriste druge jezike dobro će doći. Takav pristup iziskivat će vise truda ali u slučaju problema može poslužiti i u neočekivanim situacijama prijevoda. Jezici s kojima se uobičajeno susrećemo imaju u pripadnim zemljama opsežnu dokumentaciju, uputstva u administrativnim postupcima, procedure i propise. Pritom treba paziti da se takvi izvori koriste s oprezom, korištenje kanadskih ili primjerice belgijskih stranica u slučaju prijevoda na francuski za Francusku. To otprilike odgovara korištenju srpskih izvora u slučaju hrvatskog, slično ne znaci isto.

7. IATE – skoro sam zaboravio na EU terminološku bazu da nije bilo kolegice Hudi. IATE (http://iate.europa.eu) je službena web baza terminologije europskih institucija, namijenjena prvotno standardizaciji terminologije između europskih institucija i posljedično kao prevoditeljski alat. Kao i mnogi drugi izvori baza jako dobro radi za neke kombinacije jezika, možete birati i područje pretrage (zakonodavstvo, trgovina, pravo…), čak i pamti vaše pretrage. Za hrvatski se često dogodi da ne može naći izraze za koje ste sigurni da ih mora imati, naravno zbog deklinacija bolje je i pretraživati kraće izraze ili pojedine riječi pa ograničiti područje. I bez toga kad nađe prijevod, prikaže vam ga za različita područja primjene, a klikom na određeni prijevod ili čak izvorni ponuđeni izraz ovisno o pretrazi, po određenom području otvori definiciju, izvor definicije, neke napomene pa čak i propise ili službene dokumente u kojima se taj izraz nalazi, što je na kraju bitno jer se često upravo radi povezanim dokumentima koje moramo prevesti.

8. Forumi – forume ne smatram od prevelike pomoći kada sam usred teksta i gledam kako ulovit rok. Naravno  dobro je ako uspijete naći ono što vam treba u već odgovorenim pitanjima, što se tiče prevođenja www.wordreference.com, www.proz.com dosta su dobri forumi, naravno ima ih još kao što su http://www.translatorscafe.com. Međutim ako morate postavit pitanje i uspijete izbjeći cenzuru moderatora ostaje čekanje odgovora koje i ne mora biti od pomoći.

9. Twitter – društvene mreže postale su jedan zasebni dio interneta, zatvorene interesne koncipirane prema različitim principima uvijek okupljaju ljude sličnih interesa. Twitter je vrlo jednostavna i svrsishodna društvena mreža koja se svodi na komunikaciju u realnom vremenu među ljudima sličnih interesa. Veliki je broj prevoditelja na Twitteru, često objavljuju članke sa svojih blogova (kao i autor ovog), dijele sa drugima probleme, savjete i pomoć oko prevođenja. Naravno osnovni preduvjet je da se spojite sa dovoljnim brojem prevoditelja ali obično murphyev zakon kaže da je vrijeme potrebno da vam netko odgovori proporcionalno hitnoći ali zna može dobro poslužiti.

Internet je postao izvor svih informacija dobrih i loših, korisnih i neupotrebljivih, kao i u svakom drugom poslu može biti od velike pomoći i u prevođenju. Osobno kad koristim Internet kao alat, držim se vrlo malog broja izvora koji su se pokazali dovoljno relevantnim, jer je naravno na najvećoj mreži dostupno je puno više krivog nego dobrog. Osim toga treba obratit pažnju i na povredu nečijeg autorskog prava, iako se to u prevođenju ne gleda i ne vidi toliko nitko ne želi da mu se takav grijeh pripiše, isto vrijedi i za Google Translate prijevode koje susrećem i u tekstovima koje tek moram prevest na slijedeći jezik. 

 

1 komentar

  • Matea
    Matea Ponedjeljak, 05 Siječanj 2015 18:25 Comment Link

    Odličan i koristan tekst! Hvala, Jérôme!

Komentiraj

Ispunite obavezna (*) polja. HTML kod nije dozvoljen.

Back to top